Zemlja danas ima 5 % više zelenih površina nego prije dvadeset godina, a povećanje odgovara površini velikoj poput amazonskih prašuma.
“Global greening” ili globalno ozelenjavanje prvi su otkrili Ranga Myneni i njegovi kolege sa Sveučilišta u Bostonu sredinom 1990-ih. U to vrijeme nije se znalo da je ljudska aktivnost jedan od njegovih glavnih izravnih uzroka.
Ovaj novi uvid omogućen je zahvaljujući gotovo 20 godina prikupljanja podataka s NASA instrumenta koji kruži oko planeta na dva satelita. Instrument se zove spektroradiometar umjerene rezolucije ili MODIS, a njegovi podaci visoke razlučivosti pružaju vrlo točne informacije.
Danas ima oko dva milijuna kvadratnih kilometara više zelenih površina nego prije 20 godina, što je povećanje od 5 %. Zelene površine su se povećavale u prosjeku za 2,3 % po desetljeću. Zemlje koje su najviše pridonijele ozelenjavanju su Kina (11%), Indija (7%), EU (5%), Kanada (4%), Rusija (4%), Australija (3%), Sjedinjene Američke Države (3%) i Meksiko (2,5%).
Znači li to da je sve u redu sa svjetskim šumama? Nikako. Još uvijek postoji velika potreba za zaštitom šuma, posebno prašuma. Ali, pokazuje da ljudskom intervencijom možemo utjecati na vegetaciju zemlje u pozitivnom smjeru.
Prašume se često nazivaju plućima planeta zbog njihove uloge u apsorpciji ugljičnog dioksida (stakleničkog plina), one stabiliziraju klimu, ključne su za očuvanje biološke raznolikosti, dom su domorodačkim narodima, sprječavaju eroziju tla, riznica su lijekova i hrane i još mnogo toga.
Izvori: https://green.hr/ i https://www.warpnews.org/
