Od početaka i Weba 1.0 do danas
Prije nego što istražimo što je zapravo Web3 i razumijemo razloge zašto postoji, vratitimo se malo unatrag kroz vrijeme i pogledajmo razvoj weba kroz dosadašnja razdoblja.
Web 1.0: Web samo za čitanje
Razdoblje u kojem je postojao fiksni sadržaj na web stranicama s jedne strane i posjetitelji s druge strane, nazivamo Web 1.0. Kada bismo posjetili neku web stranicu, sve što bismo vidjeli bilo je ono što je kreator stranice naveo bez mogućnosti mijenjanja podataka.
Web 2.0: Web za čitanje/pisanje
Ovdje su stvari postale zanimljive jer došlo do pojave foruma, blogova i formi za glasovanje, ali Web 2.0 je zaista zaživio kada su se razvile društvene mreže čija se cjelokupna egzistencija vrtjela oko sadržaja kojega je generirao korisnik. Sa postojanjem infrastrukture tj. alata za stvaranje sadržaja koji je svima olakšao objavljivanje sadržaja, korisnici tih platformi su postali ujedno i kreatori i potrošači sadržaja.
Održavatelji platformi i dalje su igrali snažnu središnju ulogu u njihovom vođenju tj. u odlučivanju o dozvoljenom ili nedozvoljenom sadržaju, te monetizaciji istog. Kod Weba 2.0 možemo vidjeti da postoji jako velika neravnoteža u odnosima snaga u korist onih koji održavaju platforme. Problemi koji se najčešće spominju su sloboda govora i vlasništvo nad sadržajem. Također, postoji i pitanje što se događa sa sadržajem kada platforma padne ili prestane postojati.
Web3: Decentralizirani web za čitanje/pisanje
Faza nakon Web 2.0 bila je poznata kao Web 3.0 sve dok Gavin Wood (suosnivač Ethereuma i kreator Polkadota) nije 2014. skovao izraz Web3.
Web3 nudi rješenje za probleme koje je imao Web2.0. Umjesto da se podaci pohranjuju na centraliziranim poslužiteljima koji se mogu izvanmrežno skinuti iz bilo kojeg broja razloga, temeljni dio Web3 su podaci koji se pohranjuju na decentraliziran način. Ovdje se pojavljuje popularan izraz blockchain. Zamislite blockchain kao bazu podataka koja vam omogućuje čitanje i pisanje sadržaja (ali ne brisanje ili modificiranje), a sadržaj ove baze podataka distribuira se na hrpu ljudi.
Budući da su podaci u Web3 pohranjeni u blockchainu na distribuiran i decentraliziran način, ti će podaci teoretski živjeti zauvijek jer će postojati previše kopija podataka. Niti jedna osoba ili organizacija neće moći kontrolirati podatke, mijenjati ih ili ih uklanjati.
Ovo je doba u kojem korisnici posjeduju svoje podatke, a profit se prebacuje s centraliziranih posrednika u ruke kreatora i njihovih zajednica. Internet bi mogao postati mjesto kojim upravlja kolektiv.
Uz Web3 moć tehnoloških divova mogla bi biti dovedena u pitanje, međutim, te iste tvrtke poput Googlea, Microsofta, Amazona i Twittera također ulažu znatne resurse u iskorištavanje blockchaina i Web3 okruženja.
Također, iako je blockchain decentraliziran, mnoge Web3 usluge koje ga koriste trenutno su pod kontrolom malog broja privatnih tvrtki te postoji opravdana zabrinutost da je industrija koja se pojavljuje kao podrška decentraliziranom webu jako konsolidirana.
Što nam točno donosi budućnost ostaje nam tek za vidjeti. Web3 je još uvijek u povojima, a mnogi programeri aktivno rade na rješavanju sadašnjih problema.
