EU je usmjerila svoj razvoj kroz digitalnu transformaciju i zelenu tranziciju. Preduvjet digitalne tranzicije je stvaranje kvalitetne digitalne infrastrukture i podizanje digitalnih kompetencija cjelokupne populacije odnosno radne snage.
Kako bi potakla i ubrzala digitalnu transformaciju i zelenu tranziciju, dodatno potaknuta pandemijom koronavirusa i posljedično nastalom gospodarskom krizom, EU je dogovorila mehanizam “Plan oporavka i otpornosti”, kojim je svojim članicama stavila na raspolaganje 723,8 bilijuna eura, od toga 338 bilijuna kroz bespovratna sredstva i 385,8 bilijuna putem povoljnih kredita.
(više na linku: https://ec.europa.eu/economy_finance/recovery-and-resilience-scoreboard/ )
EU je postavila određene targete do 2030. godine, a to su da:
1) udio ICT specijalista u ukupnom broju zaposlenih bude barem 10% tj. oko 20 milijuna zaposlenih (2021. cca 4,5% tj. 8,9 milijuna)
2) osnovne digitalne kompetencije posjeduje barem 80% populacije ( 2021. = 54% )
3) gigabitni internet za svih (5G povezanost)
4) digitalna transformacija poslovanja – barem 90% poduzeća da dostigne osnovnu razinu digitalne transformacije te da 75% poduzeća koristi AI, Cloud ili Big Data (2021. = AI=8%, Cloud=34%, Big Data=14%)
5) digitalna transformacija državnih institucija – kompletna digitalizacija usluga državnih institucija/službi prema gospodarstvu i građanima
Temelj transformacije su ljudi, koji tek nakon što usvoje digitalne kompetencije i izvrše izmjenu mindseta mogu kvalitetno implementirati nove tehnologije i mijenjati/prilagodjavati poslovne procese.
Tako je EU 2021. izvršila analizu o digitalnim kompetencijama pojedinaca u Europi, kojom je zahvaćeno 75% populacije od 16. do 74. godine života.
Identificirana su 5 glavna područja tj. kriterija iz kojih je ispitanik morao imati barem jednu vještinu da bi se klasificirao u grupu imatelja osnovnih digitalnih kompetencija.
Glavni kriteriji su:
1. Sposobnosti pronalaženja informacija
Odnosi se na sposobnost pojedinca da spozna koja mu je potrebna informacija, da ju može pronaći i preuzeti, sposobnost vrednovanja izvora informacije i relevantnost sadržaja, te sposobnost spremanja, organiziranja i korištenja te pronađene informacije.
Aktivnosti koje su bile temelj vrednovanja:
– nalaženje informacija o proizvodima i uslugama (IUIF)
– traženje informacija vezane uz zdravlje (IHIF)
– čitanje online novosti, novina i portala (IUNW1)
– aktivnosti vezane uz provjeru istinitosti informacije i vjerodostojnosti izvora (TICCSFOI, TICIDIS, TICNIDIS, TICXND)
2. Komunikacijske i surađivačke sposobnosti
Odnosi se na sposobnost pojedinca da komunicira i surađuje putem digitalnih tehnologija te da stvara svoj digitalni identitet i reputaciju.
Aktivnosti koje su bile temelj vrednovanja:
– slanje/primanje mailova (IUEM)
– audio/video pozivi putem interneta (IUPH1)
– instant poruke (IUCHAT1)
– sudjelovanje u društvenim mrežama (IUSNET)
– iznošenje stavova o civilnim i političkim temama putem webstranica i društvenih mreža (IUPOL2)
– sudjelovanje u konzultacijama ili glasanju vezano uz civilne i političke teme (IUVOTE)
3. Vještine stvaranja digitalnih sadržaja
Odnosi se na sposobnost pojedinca da izrađuje i mijenjanja digitalni sadržaj, da objedinjuje i oblikuje informaciju vodeći računa o licencama i autorskim pravima, te da daje upute kompjuteru kako da se nešto izvršava.
Aktivnosti koje su bile temelj vrednovanja:
– korištenje programskih rješenja za rad sa tekstom (CWRD1)
– korištenje programskih rješenja za rad sa tablicama (CXLS1)
– editiranje slika, audio i video materijala (CEPVA1)
– kopiranje i premještanje dokumenata izmjeđu datoteka, uređaja i na cloud (na udaljenim online serverima) (CXFER1)
– kreiranje dokumenata koji se sastoje od više različitih elemenata tipa tekst, slika, graf, tablica, animacija ili zvuk (CPRES2)
– korištenje naprednih funkcija proračunskih tablica radi oblikovanja, analiziranja i obogaćivanja informacija (CXLSADV1)
– pisanje programskog koda tj. programiranje (CPRG2)
4. Vještine vezane uz sigurnost
Odnosi se na sposobnosti/saznanja pojedinca kako zaštititi uređaje, sadržaj, osobne podatke i privatnost u digitalnom okruženju. Zaštititi vlastito fizičko i psihičko zdravlje, te biti svjestan upotrebljivosti digitalnih tehnologija za društvenu dobrobit i socijalnu uključenost, te biti svjestan utjecaja digitalnih tehnologija na okoliš.
Aktivnosti koje su bile temelj vrednovanja:
– upravljanje pristupom vlastitim osobnim podacima provjerom da je web stranica na kojoj je ispitanik dao osobne podatke sigurna (MAPS_CWSC)
– upravljanje pristupom vlastitim osobnim podacima čitanjem izjava o privatnosti prije pružanja osobnih podataka (MAPS_RPS)
– upravljanje pristupom vlastitim osobnim podacima ograničavanjem ili odbijanjem pristupa vlastitoj geografskoj lokaciji (MAPS_RRGL)
– upravljanje pristupom vlastitim osobnim podacima ograničavanjem pristupa profilu ili sadržaju na stranicama društvenih mreža ili dijeljenoj online pohrani (MAPS_LAP)
– upravljanje pristupom vlastitim osobnim podacima odbijanjem dopuštnja korištenja osobnih podataka u svrhe oglašavanja (MAPS_RAAD);
– promjena postavki u vlastitom internetskom pregledniku radi sprječavanja ili ograničavanja kolačića (PCOOK1)
5. Vještine vezane uz rješavanje problema
Identificirati potrebe i probleme te riješiti konceptualne probleme i problemske situacije u digitalnim okruženjima. Koristiti digitalne alate za inoviranje procesa i proizvoda. Biti u toku s digitalnom evolucijom.
Aktivnosti koje su bile temelj vrednovanja:
– preuzimanje ili instaliranje softvera ili aplikacija (CINSAPP1)
– promjena postavki softvera, aplikacije ili uređaja (CCONF1)
– online kupnje (u posljednjih 12 mjeseci) (IBUY=1 ili IBUY=2)
– online prodaja (IUSELL)
– korišteni alata za online učenje (IUOLC ili IUOLM)
– internet bankarstvo (IUBK);
– traženje posla ili slanje molbe za posao (IUJOB)
U EU 2021. 54% populacije ima minimalno osnovne digitalne kompetence, Hrvatska sa 63% je iznad prosjeka EU.
Promatrajući pojedinačno pojedine digitalne vještine, po postotku pojedinaca koji znaju pisati programski kod Hrvatska je ispod prosjeka EU i ima gotovo duplo manji postotak od top 10 vodećih zemalja. Ispod prosjeka EU je i po pitanju vještina potrebnih za instalaciju softvera, znanju u mijenjanju postavki uređaja i aplikacija, znanju u editiranju slika, audio i videozapisa, vještinama u korištenju aplikacija za obradu teksta, znanja u izradi dokumenta koji sadrže integraciju teksta, slike, tablica, zvuka i animacija. U samom vrhu EU je po vještinama vezanih sa radom sa dokumentima, te sa znanjem korištenja proračunskih tablica.
R. B.
