EU je krajem 2021. i početkom 2022. skupila podatke i napravila analizu o primjeni/korištenju određenih digitalnih tehnologija od strane poduzeća iz nefinancijskog sektora veličine 10 ili više zaposlenih/samozaposlenih u državama članicama EU (+ Norveška i dodatne susjedne zemlje kao npr. Srbija, Crna Gora…). U “Mala poduzeća” svrstana su poduzeća sa 10-49 zaposlenih; u “Srednja poduzeća” svrstana su poduzeća sa 50-249 zaposlenih, a u “Velika poduzeća” spadaju poduzeća sa više od 250 zaposlenih.
Promatrane su kategorije kao što su korištenje širokopojasnog (fiksnog) pristupa internetu, prisustvo na internetu, korištenje društvenih medija, vlastiti ERP ili CRM sustavi, korištenje clouda, IoT-a te umjetne inteligencije.
U EU 2021. godini 94% poduzeća se spajalo na internet preko širokopojasne veze, 78% poduzeća je imalo vlastitu web stranicu, 59% je koristilo društvene medije, 38% poduzeća je imalo ERP sustav, 35% je koristilo CRM sustav, 41% poduzeća je koristilo određenu cloud uslugu, 29% je koristilo IoT, a 8% umjetnu inteligenciju.
Širokopojasni pristup na internet
U 2021. godini u odnosu na veličinu poduzeća 99% velikih poduzeća se spajalo na internet putem širokopojasne veze, a preko polovice svih poduzeća se spajalo putem brzina od 30-500 Mb/s.
Najzastupljenije spajanje na internet preko širokopojasne veze po državama EU je u Danskoj i Italiji preko 98%, a najmanje u Latviji 84% i 86% u Poljskoj i Bugarskoj.
U RH je stanje slično sa prosjekom u EU, čak imamo i veću zastupljenost spajanja preko širokopojasne veze kod srednjih i velikih poduzeća.
Prisutnost na internetu
U EU 78% poduzeća je prisutno na internetu putem vlastitih web stranica. Najvećim dijelom su to velika poduzeća sa prosjekom od 94%. Od toga po strukturi/složenosti web stranice 62% poduzeća je prisutno preko web stranice u najednostavnijem obliku gdje web stranica sadrži osnovne informacije o poduzeću te opis i cijenu proizvoda / usluge. 41% poduzeća dodatno sadrži i povezicu na društvene mreže, a 22% ima na svojoj stranici mogućnost online kupnje ili rezervacije proizvoda/usluge. Još napredniju web stranicu koja ima i mogućnost praćenja narudžbe ima oko 10% svih poduzeća, odnosno 21% velikih poduzeća.
Promatrajući prisutnost po državama članicama, prednjači Finska sa 96%, pa Nizozemska, Austrija, Švedska i Njemačka oko 90%, a gotovo upola manji prosjek u Bugarskoj i Rumunjskoj.
U RH je prosjek nešto niži od prosjeka EU, 68% vs 78%. Nosioci te razlike su mala poduzeća čija je zastupljenost na webu tek 63% dok je prosjek EU za mala poduzeća 75%.
Korištenje društvenih medija
Izvor: https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/isoc_cismt/default/table
Prosjek EU u korištenju društvenih medija je 59% i raste s obzirom na veličinu poduzeća gdje su velika poduzeća dostigla postotak od 83%. Najzastupljeniji društveni medij su društvene mreže tipa Facebook i to koristi preko 50% poduzeća, a velika poduzeća su dodatno prisutna preko korporativnog bloga sa 33% i putem dijeljenja multimedijalnih sadržaja preko 55%.
Izvor: https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/isoc_cismt/default/table
Korištenje društvenih medija je najzastupljenije u Norveškoj 85%, Malti 84% te Nizozemskoj, Švedskoj i Finskoj oko 80%. Najmanja zastupljenost je u Rumunjskoj 36% i Bugarskoj 39%.
U RH je korištenje društvenih medija nešto ispod EU prosjeka, al promatrajući korištenje po zemljama, RH je u donjem dijelu liste. Pogotovo zaostajemo u korištenju kod velikih i srednjih poduzeća. Po struktrukturi društvenog medija, ravnomjerno zaostajemo u korištenju po svim kategorijama društvenih medija.
Korištenje ERP-a i CRM-a
Implementiran ERP i CRM sustav većinom imaju srednja (62%; 50%) a pogotovo velika poduzeća (81%; 65%).
U RH je 24% u odnosu na prosjek u EU od 38%, a najviše tome pridonosi slaba implementacija kod malih (18% naspram 33% u EU), ali i srednjih poduzeća (samo 46% naspram 62% u EU). Velika poduzeća sa 73% donekle prate EU prosjek od 81%.
Po pitanju implementacije CRM-a stojimo još lošije sa 20% nasuprot 35% prosjeka EU, i gotovo podjednako smo u zaostatku promatrajuću veličinu poduzeća.
RH je u donjem dijelu liste i po korištenju CRM-a i ERP-a.
Implementacija ERP sustava najprisutnija u poduzećima iz Belgije 57%, a najmanja u Rumunjskoj 17%.
Izvor: https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/isoc_eb_iip/default/table
Kao i kod ERP-a, najzastupljenija je implementacija CRM-a u poduzećima iz Belgije 54%, a ispod 20% je u Češkoj, Latviji, Bugarskoj, Rumunjskoj i Mađarskoj.
Korištenje Cloud usluge
U EU 41% poduzeća koristi poneku Cloud uslugu, a velika poduzeća su pretežiti klijenti Cloud-a sa 72%. Najviše se cloud koristi za email servis 32%, potom za pohranu podataka 27%, za korištenje uredskih aplikacija 25% (kao npr Office 365), sigurnosnih aplikacija 24%, za hosting podataka i financijske/računovodstvene aplikacije 19%, za CRM, ERP i za korištenje proračunske snage oko 10%. Velika poduzeća čak preko 50% koriste za usluge e-mail servisa, pohranu podataka i uredske aplikacije.
Usluge u Cloud-u se najviše koriSte u Skandinavskim zemljama EU-a oko 75%, a najmanje u Rumunjskoj i Bugarskoj ispod 15%. Hrvatska se nalazi negdje u donjoj sredini po korištenju usluge Cloud-a, skoro duplo manje od Skandinavskih zemalja EU.
RH je po korištenju usluga u Cloud-u sa 39% ispod prosjeka EU 41%, toj razlici najviše pridonosi zaostajanje velikim firmi u korištenju Cloud-a (68% RH vs 72% EU).
Promatrajući strukturu usluga koje RH poduzeća koriste u odnosu na EU prosjek, više koristimo uslugu e-mail servisa, financijskih/računovodstvenih aplikacija, pohrane podataka, hostinga baze podataka, te sigurosnih aplikacija, ali jako zaostajemo u korištenju proračunske snage (8% RH vs 18% EU), te ERP, CRM i uredskih aplikacija.
Korištenje IoT-a
U EU 29% poduzeća koristi IoT, najviše u području sigurnosti 21%, te ispod 10% za ostale primjene. Puno je veća zastupljenost primjene IoT-a kod velikih poduzeća 48% naspram 37% kod srednjih poduzeća i 26% kod malih poduzeća. Velika poduzeća osim u području sigurnosti 35%, koriste IoT-i i pri optimizaciji potrošnje energije 27%, u održavanju 21%, u proizvodnim procesima 18% i logistici 16%.
IoT-i se najviše primjenjuje u Austriji i Sloveniji oko 50%, a najmanje u Rumunjskoj 11% i Bugarskoj 15%. Hrvatska se po korištenju IOT-a nalazi negdje u donjem dijelu sredine niza.
RH zaostaje sa 23% u primjeni IoT-a u odnosu na prosjek EU 29%, i to kod svih poduzeća srazmjerno promatrajući velićinu poduzeća.
Po pitanju područja primjene IoT-a RH u odnosu na prosjek EU najviše zaostaje u primjeni u logistici 2% vs 6%, te u sigurnosti i proizvodnim procesima.
Korištenje umjetne inteligencije
U EU 8% poduzeća koristi umjetnu inteligenciju, al pretežno to koriste velika poduzeća sa 28%. Velika poduzeća umjetnu inteligenciju najviše koriste kod automatizacije procesa i potpore u odlučivanju 15%, pri strojnom učenju 13%, te analizi teksta i identifikaciji objekata ili osoba na temelju slika 10%.
Umjetnu inteligenciju najviše primjenjuju poduzeća iz Danske 24%, a najmanje poduzeća iz Rumunjske 1%, RH je sa 9% negdje u sredini među zemljama EU.
RH sa 9% upotrebe umjetne inteligencije je iznad prosjeka EU 8%. Tom rezultatu najviše pridonose mala poduzeća, što ukazuje na određenu nespremnost velikih poduzeća na primjenu umjetne inteligencije u RH.
Promatrajući područje primjene umjetne inteligencije RH je usklađena sa strukturom EU. Malo manje je koristimo pri strojnom učenju, ali više pri generiranju govora i teksta.
Korištenje e-prodaje
U EU 22% poduzeća koristi e-prodaju i preko e-prodaje ostvaruju 20% ukupnih prihoda. Tom postotku najviše pridonose velika poduzeća sa 44% prodaje preko e-prodaje, ali ostvaruju tek 27% prodaje u ukupnim prihodima.
Izvor: https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/isoc_ec_evaln2
Web i EDI prodaja je najzastupljenija u Irskoj, a najmanja zastupljenost u Cipru i Bugarskoj. RH je negdje u donjem dijelu sredine sa oko 7-8%.
Izvor: https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/isoc_ec_evaln2/default/table
Veći dio web prodaje se ostvaruje prema potrošačima 4%, a manji dio prema poduzećima i državi 3%. Irska i Belgija imaju najviše udjele prodaje prema potrošačima od cca 10%, a Nizozemska, Irska i Grčka imaju najviše udjele prodaje prema poduzećima i državi cca oko 6-7%.
Poznavanje i primjena novih tehnologija značajno pridonosi ekonomskom rastu i razvoju.
Promatrajući po zemljama pripadnosti promatranih poduzeća nove tehnologije se najviše primjenjuju u Finskoj, Belgiji, Danskoj i Nizozemskoj, a najmanje u Rumunjskoj, Bugarskoj, Mađarskoj i Poljskoj. Hrvatska je po primjeni novih tehnologija kod gotovo svih kategorija ispod prosjeka EU, izuzev u primjeni umjetne inteligencije.
